You are currently viewing NEPRIJATELJ KOJI UNIŠTAVA PRINOS I ZAGAĐUJE HRANU. INVAZIJA KUKURUZNOG PLAMENCA 

NEPRIJATELJ KOJI UNIŠTAVA PRINOS I ZAGAĐUJE HRANU. INVAZIJA KUKURUZNOG PLAMENCA 

Kukuruzni plamenac (Ostrinia nubilalis) je jedan od najopasnijih štetočina u proizvodnji kukuruza. Ima najčešće dve generacije godišnje, ali u izuzetno povoljnim uslovima može razviti i treću generaciju, naročito u toplijim godinama. Druga i treća generacija često dolaze sa drugih biljaka hraniteljki, što dodatno komplikuje suzbijanje.

Leptiri prve generacije izleću početkom juna i tokom jula. Mogu se registrovati pomoću svetlosnih mamaka, dok ženke dodatno koriste polen i vodu za ishranu – vreme tokom kojeg polno sazrevaju i kreću u parenje.

Nakon parenja, ženke polažu jaja na naličje kukuruznog lista, u grupama od 20 do 40 jaja, karakterističnog rasporeda poput “crepova na krovu”. Tokom života ženka položi ukupno od 100 do 200 jaja.

  • embrionalni razvoj traje 5–7 dana
  • gusenice se hrane na naličju lista, a potom se ubušuju u kolenca ili direktno u klip
  • imaju pet razvojnih stadijuma

Leptiri druge generacije ponovo izleću i nastavljaju ciklus. Iako se prva generacija razvija uglavnom na kukuruzu, kasnije generacije prelaze na druge biljke: paprika, paradajz, boranija, konoplja, pa čak i plodovi jabuke i korovi. Kukuruz šećerac je najprivlačniji za ženke zbog intenzivnog mirisa i visokog sadržaja proteina.

Kukuruzni plamenac se najčešće javlja u:

  • Vojvodini
  • Mačvi
  • Dolini Morave

To znači da u drugim delovima Srbije kukuruz često raste bez većih šteta od ovog štetnog leptira. Ipak, čak jedno oštećenje može dovesti do 3% gubitka prinosa, a tokom suše, štete su još veće jer biljka trpi i fiziološki stres.

Međunarodni pragovi za tretman zavise od vrste kukuruza:

  • rodni hibridi: 10–15 jajnih legala na 100 biljaka
  • semenski kukuruz: 3–5 jajnih legala
  • kukuruz šećerac: samo 1 jajno leglo po biljci

Plamenac je prenosilac spora gljiva (npr. Fusarium spp.) i bakterija koje izazivaju vlažne truleži. Na oštećenom zrnu se često javlja i Aspergillus flavus koji proizvodi aflatoksine – veoma opasne toksine po zdravlje ljudi i stoke.

Efikasan insekticid mora ispuniti sledeće uslove:

  • nerastvorljiv – ne ulazi u biljku
  • kontaktni efekat – brzo delovanje pre ubušenja larve
  • formulacija SC ili rastvor – da se ne spira kišom
  • povećana koncentracija – kako bi delovao brzo i snažno

Odabir pravog insekticida je presudan, ne samo za očuvanje prinosa, već i za sprečavanje mikotoksina u ishrani ljudi i životinja. A u nastavku,klikom na link ispod, možete da pročitate još malo o jednoj važnoj bolesti kukuruza.

Leave a Reply