ZNAČAJ PRIMENE KOMPOSTA
Kompost je prirodno đubrivo koje nastaje razgradnjom organskog otpada poput biljnog materijala, kuhinjskih ostataka i lišća. Njegova primena nije samo ekološki korisna već i ekonomski isplativa. Na primer, upotrebom komposta možete značajno poboljšati strukturu zemljišta, povećati zadržavanje vlage i unaprediti plodnost zemljišta. Štaviše, kompost doprinosi očuvanju humusa, koga ima sve manje.

KORACI ZA PRAVLJENJE KOMPOSTA
Za početak, odaberite suvo i osenčeno mesto sa dobrom drenažom. Možete koristiti kompostne kutije, plastične kontejnere ili napraviti gomilu direktno na zemlji. Ako nemate prostora, iskopajte rupu do maksimalno jednog metra dubine u koju možete da odlažete zeleni otpad. Dobar kompost zahteva slojevit pristup kombinovanjem dva tipa materijala:
- Zeleni materijali: Svaka gomila treba da sadrži ostatke voća, povrća, sveže biljne ostatke ili pokošenu travu.
- Smeđi materijali: Dodajte lišće, grančice, piljevinu ili papir.
Važno je naizmenično slagati slojeve zelenih i smeđih materijala. Osim toga, povremeno dodajte tanak sloj zemlje kako biste pospešili razgradnju i održali pravilan odnos ugljenika i azota.

ODRŽAVANJE KOMPOSTA
Za kvalitetan kompost neophodno je:
- Dodavanje kiseonika: Povremeno okrenite gomilu kako biste osigurali protok vazduha i ubrzali razgradnju.
- Prava vlažnost: Kompost treba da bude vlažan kao isceđeni sunđer – ne previše suv, ali ni previše mokar.
PREDNOSTI KOMPOSTA
Kompost povećava rastresitost i aeraciju zemljišta, što olakšava ukorenjavanje biljaka. Ovo je posebno korisno za teška, glinovita zemljišta. Obogaćuje zemljište hranljivim materijama jer sadrži važne elemente kao što su azot, fosfor i kalijum, koji su ključni za rast biljaka. Osim toga, kompost omogućava održavanje humusa, čime doprinosi dugoročnoj plodnosti zemljišta. Kompost smanjuje potrebu za zalivanjem jer zemljište obogaćeno kompostom zadržava vlagu duže, što može smanjiti učestalost zalivanja.
EKOLOŠKE I EKONOMSKE PREDNOSTI
Kompostiranje ne samo da smanjuje količinu otpada na deponijama, već pomaže i u smanjenju emisije ugljen-dioksida. Uz to, smanjuje troškove jer eliminiše potrebu za kupovinom komercijalnih đubriva.
EVO ŠTA BI TREBALO IZBEGAVATI KOD KOMPOSTIRANJA
Orahovo lišće sadrži juglon, prirodni toksin koji može ometati rast biljaka. Ako ga koristite, dodajte ga u vrlo malim količinama. Iglice bora i ostaci četinara razgrađuju se sporo zbog visokog nivoa kiselina i voskaste površine. Takođe, mogu povećati kiselost komposta. Koristite ih samo u malim količinama i u kombinaciji sa materijalima bogatim azotom međutim, najbolje je da ih potpuno ne koristite za pravljenje komposta.

SAVETI ZA USPEŠNO KOMPOSTIRANJE
- Održavajte balans. Idealni odnos zelenih i smeđih materijala je 2:1.
- Budite strpljivi. Proces razgradnje traje od 3 do 6 meseci, zavisno od uslova.
- Izbegavajte štetočine. Nemojte koristiti meso, mlečne proizvode i ulja, jer privlače štetočine.
Kompostiranje je jednostavno, prirodno i efikasno rešenje koje doprinosi plodnijem zemljištu i zdravijem okruženju!
Kada je đubrenje u pitanju evo zamiljiviog teksta