You are currently viewing REVOLUCIJA U POLJOPRIVREDI. ZAŠTO JE ORGANSKO VOĆARSTVO TREND BUDUĆNOSTI

REVOLUCIJA U POLJOPRIVREDI. ZAŠTO JE ORGANSKO VOĆARSTVO TREND BUDUĆNOSTI

Organsko voćarstvo ukoliko mu pristupite profesionalno, je ozbiljan, dobro organizovan sistem. To je složen proces proizvodnje voća bez upotrebe hemije. Tako je u teoriji i trebalo bi da bude i u praksi. Danas je kupovina oprganskih proizvoda pomodarstvo jer se sve više ljudi okreću takozvanom zdravom načinu života, slepo verujući da je sve što kupe baš onakvo što piše na deklaraciji. Kako god da je, ja vam predstavljam mali vodič vodič za proizvodnju voća na organski način. Sprovešću vas, kroz najvažnije principe ovog izazovnog, ali isplativog načina gajenja voća. Obraćam se svima, koji zaista žele da krenu u ovu proizvodnju i molim da radite po savesti i pošteno, bez podvala i varanja. Pa da počnem.

Kada se govori o organskoj proizvodnji, najčešće mislimo na povrće, jer je ono najzastupljenije. Ipak, celokupna poljoprivredna proizvodnja može da se posmatra kroz prizmu organskog pristupa, pa tako i voćarstvo.

Ovaj vid gajenja plodova zahteva brižljivo praćenje bolesti i štetočina. Počinje od sadnje zdravih sadnica, nastavlja se rezidbom i formiranjem krošnje, a podrazumeva i proređivanje plodova kako bi se sprečio napad larvi insekata. Ma koliko da imate zametnutih plodova, proređivanje je obavezno. Nemojte da vam bude žao. Ako proredite, smanjićete mogućnost za napad insekata ali i nekih bolesti.

Ovde vam navodim uopštene stvari ali molim da imate u vidu da je različito ako proizvodite jabučasto voće a drugačije je za jagodasto ili bobičasto. U organskoj proizvodnji se možda najlakše proizvodi borovnica i kupina, koji u zavisnosti od sorte ne zahtevaju neku posebnu zaštitu, već samo nadzor i obazrivost. Jagoda, jabuka, kruška, višnja, breskva i kajsija su najteže usled zaista velikog broja štetočina i bolesti koji ih napadaju naročito u gustoj sadnji i u masovnoj proizvodnji.

Danas je sibrirska aronija postala veoma popularna za organsku proizvodnju https://zelenanit.rs/organski-vocnjak-proizvodnja/

Važno je znati da organska proizvodnja nije apsolutno bez hemije! Dozvoljeni su pojedini preparati, ali samo kada je neophodno i isključivo u skladu s pravilnicima.

Postoje posebni preparati za zaštitu koji se koriste u organskoj proizvodnji https://zelenanit.rs/organska-proizvodnja-zastita-voce/

U organskom voćnjaku uzgajaju se otporne sorte i podloge. Zabluda je da je organski zasad zapušten voćnjak. Naprotiv, biološke mere zaštite zahtevaju stalno praćenje prirodnih odnosa među vrstama. Postoji lista preparata koji se smeju koristiti u organskoj proizvodnji. U velikoj meri se koriste i posebni, biološki preparati koji su sintetisani na bazi mikroorganizama.

Biološko suzbijanje podrazumeva korišćenje živih organizama radi smanjenja broja štetočina, bolesti i korova. Cilj nije „gađanje“ svake opasnosti posebnim tretmanom, već uspostavljanje harmoničnih odnosa biljnog i životinjskog sveta.

Bez vode nema visokog prinosa ni kvalitetnih plodova. U organskom voćarstvu neophodno je ispitati kvalitet vode u akreditovanim laboratorijama. Preporučuju se sistemi kap po kap ili subirigacija, jer omogućavaju optimalnu vlažnost zemljišta uz minimalne gubitke.

Očuvanje plodnosti zemljišta osnova je dugoročnog uspeha. U organskoj proizvodnji se ne koriste veštačka-hemijska đubriva već prirodna-organska. Zelenišno đubrenje, kompost, kameni fosfat i biljni ostaci.

Stajnjak se može koristiti, ali samo dobro zgoreo kako bi se izbegla semena korova. Još bolja opcija je glistenjak, gde tona glistenjaka zamenjuje pet tona stajnjaka, a primenjuje se u količini 0,2–5 kg/m². Ukupno, ne sme se premašiti 170 kg azota godišnje po hektaru.

Za organsku proizvodnju se koriste čista, nezagađena zemljišta. Voćnjak koji se podiže sa namerom da se proizvodi organsko voće, mora da bude daleko od saobraćajnica i po mogućstvu u divljini. Konverzija zemljišta od tri godine je obavezna, radi dobijanja svih dozvola i sertifikata za organsku proizvodnju.

Na vreme cvetanja utiču nadmorska visina, podloga, starost biljaka, rezidba i temperature u proleće. Korisni insekti imaju dvostruku ulogu. Pomažu u oprašivanju i čuvaju voćnjak od štetočina. Zato je očuvanje biodiverziteta jedan od temelja organskog voćarstva.

U suzbijanju štetočina veliku ulogu igraju prirodni neprijatelji, insekti i grinje, predatori, koji se najčešće hrane larvama štetnih insekata.

Protivgradne mreže postale su standard i u organskim zasadima. One ne samo da štite od leda, već smanjuju rizik od prolećnih mrazeva i ožegotina na plodovima. Pod mrežama je temperatura viša za oko jedan stepen, što može značiti razliku između pune berbe i praznih ruku.

Ako ste na kraju ovih redova odlučili da se bavite proizvodnjom voća ali na organski način, dajemo vam kratko uputstvo o tome šta je sve potrebno da bi registrovali poljoprivredno gazdinstvo.

Leave a Reply