You are currently viewing Boranija nije hrana za sirotinju: Zašto je nutricionisti sve više preporučuju

Boranija nije hrana za sirotinju: Zašto je nutricionisti sve više preporučuju

Dugo je boraniju pratila nepravedna etiketa da je „obično jelo“, rezervisano za porodične ručkove kada treba spremiti nešto jeftino, zasitno i jednostavno. Generacije su odrastale uz tanjir boranije na stolu, često je doživljavajući kao obavezu, a ne kao namirnicu koja zaslužuje posebno mesto u savremenoj ishrani.

I danas kod većine, ne spada u omiljeno jelo. Ja je volim i rado je spremam, posebno kada na pijaci vidim na desetine sorti koje prosto mame izgledom a kasnije nakon pripreme i ukusom.

Međutim, poslednjih godina nutricionisti sve češće skreću pažnju upravo na ovo povrće. Razlog nije moda niti prolazni trend zdrave ishrane. Naprotiv, nauka potvrđuje ono što su naše bake odavno znale. Boranija predstavlja vredan izvor hranljivih materija, a njena uloga u očuvanju zdravlja mnogo je značajnija nego što većina ljudi pretpostavlja.

U vremenu kada se traže skupi superproizvodi iz dalekih krajeva sveta, činjenica je da se jedan od najboljih namirnica za zdravu ishranu već decenijama nalazi na našim pijacama i u baštama.

Kada se govori o tome kakav je značaj koji imaju boranija i njen kvalitet, stručnjaci najpre ističu njen nutritivni sastav. Boranija sadrži malo kalorija, a bogata je vlaknima, vitaminima i mineralima.

Posebno se izdvajaju:

Upravo zbog ovakvog sastava, boranija pruža osećaj sitosti bez velikog energetskog unosa, što je čini pogodnim izborom za osobe koje žele da kontrolišu telesnu težinu.

Savremeni način života često podrazumeva previše soli, zasićenih masti i industrijski prerađene hrane. Posledice se ogledaju u sve češćim problemima sa povišenim krvnim pritiskom i bolestima srca.

Nutricionisti ističu da redovna konzumacija povrća bogatog vlaknima i kalijumom može imati pozitivan efekat na kardiovaskularno zdravlje. Tu se posebno pominje boranija, jer kombinacija ovih sastojaka doprinosi održavanju normalnog nivoa holesterola i jačanje krvnih sudova.

Naravno, nijedna namirnica sama po sebi nije lek, ali deo uravnotežene ishrane svakako može biti.

Problemi sa varenjem danas nisu retkost. Neredovni obroci, stres i nedovoljan unos vlakana utiču na rad digestivnog sistema.

Boranija sadrži značajnu količinu biljnih vlakana koja pomažu pravilno pražnjenje creva i doprinose razvoju korisnih bakterija u crevima. Osim toga, vlakna usporavaju apsorpciju šećera iz hrane, pa nivo glukoze u krvi raste postepenije.

Zbog toga je nutricionistima apsolutna preporuka!

Mnogi ljudi koji pokušavaju da smršaju prave grešku izbacujući veliki broj namirnica iz ishrane. Međutim, stručnjaci upozoravaju da restriktivne dijete retko daju trajne rezultate.

Boranija predstavlja odličan izbor jer sadrži malo kalorija, a zahvaljujući vlaknima pruža osećaj sitosti. Može se pripremati kao glavno jelo, prilog uz meso i ribu, dodatak salatama ili deo čorbi i variva.

Na taj način obrok ostaje ukusan i zasitan, bez osećaja odricanja koji često prati stroge režime ishrane.

Način pripreme značajno utiče na nutritivnu vrednost hrane. Predugo kuvanje može dovesti do gubitka određenih vitamina osetljivih na visoke temperature.

Stručnjaci preporučuju:

Tako se najbolje čuvaju boranija i njen kvalitet, ali i njen prirodan ukus koji mnogi ponovo otkrivaju tek u odraslom dobu.

Boranija nije simbol skromnog obroka, već primer kako tradicionalna kuhinja može da odgovori savremenim potrebama čoveka. Njena nutritivna vrednost, svestranost u pripremi i blagotvorno dejstvo na organizam razlog su zbog kojih je nutricionisti sve češće preporučuju.

Zato sledeći put kada se na stolu nađe tanjir boranije, možda ga ne treba posmatrati kao podsetnik na neka prošla vremena, već kao pametan izbor za zdraviji i kvalitetniji život.

Leave a Reply