You are currently viewing REVOLUCIJA KOJA MENJA SRBIJU

REVOLUCIJA KOJA MENJA SRBIJU

Gradovi postaju sve gušći, skuplji i stresniji, dok sela nude zdravlje, prostor i mir. Ljudi masovno počinju da razmišljaju o povratku prirodi, ali jedno pitanje i dalje visi u vazduhu: ako je selo budućnost, zašto ga još uvek nismo napunili?

Selo je postalo atraktivno tokom pandemije, kada smo ostali zaključani u soliterima. Svako ko je imao vikendicu ili nekoga na selu, uspeo je da se dočepa slobode i prividne zaštite od bolesti koja je harala svetom. Kada se sve završilo, trend naseljavanja napuštenih kuća se nastavio pa imamo sve veći broj mladih parova koji su kupili neko imanje ili ozbiljno nameravaju da to učine. Njihov cilj je samo jedan. Da žive na selu.

Dok u gradu udišemo smog, selo nudi prirodan ritam života. Svaki dan počinje osvežavajućim jutrom, cvrkutom ptica, rikom ili meketanjem životinja koje čekaju da se nahrane. Budi nas kukurikanje petlova i miris sveže zemlje.

Znam da ove reči deluju romantično i idilično i nije baš tako jednostavno, jer na selu ako hoćete da zarađujete morate i da radite. Ali zar ne radite i u gradu, zar ne putujete satima na posao zaglavljeni u saobraćaju ili se gurate u prepunom tramvaju? Život na selu može biti bajkovit i idiličan ukoliko se reše svi problemi koje današnja sela u Srbiji imaju.

Mnogim ljudima još uvek nedostaje osnovna infrastruktura iako već mnoga sela imaju brzi internet, dobre saobraćajnice i pristup zdravstvenoj zaštiti. Bez ovoga, mir i čist vazduh nisu dovoljni da privuku sve generacije.

Selo omogućava kontrolu nad hranom. Povrće iz bašte i domaće mleko znače zdraviju ishranu i manji troškovi. Ljudi sve više shvataju vrednost autentične hrane. Mešutim ovde postoji jedna zamka. Ako želite povremeno da živite na selu onda ovo “pije vodu.” Međutim, ako želiute da se bavite poljoprivredom onda je to skroz druga priča.

Bez stabilnog posla ili mogućnosti rada od kuće, mnogi odlažu selidbu. Selo obećava kvalitet života, ali finansijska sigurnost i dalje ostaje najveća prepreka. Ako imate posao u gradu koji možete da radite od kuće, onda je selo savršani izbor. Međutim, ako želite da na selu đivite od poljoprivrede, onda se stvari postavljaju drugačije.

Ima onih koji su došli do nekih para i žele da ih ulože u poljoprivrednu proizvodnju. Često postavljaju pitanje šta da proizvode i čime da se bave. Mogućnosti ima puno i pisao sam vam o tome, pa izlistajte kako bi možda dobili neku ideju.

Na selu se svi poznaju, pomažu jedni drugima, a deca odrastaju u sigurnom okruženju. Odrastanje u zajednici koja funkcioniše pruža kvalitet koji grad ne može da ponudi.

Za mlađe generacije selo ponekad znači udaljenost od kulturnih sadržaja i urbanog života. Ovo usporava masovniji povratak u sela. Međutim, ona sela koja imaju dobru infrastrukturu nemaju ovaj problem jer se automobilom svuda stiže očas posla. Ode se do grada u šoping, u bioskop ili restoran a onda se za sat ili dva vožnje, a nekada i manje, vrati svojoj kućici u cveću, daleko od buke i saobraćajne gužve.

Planine, reke, šume i polja nisu vikend destinacija već su deo života. Selo pruža mentalni detox i prostor za kreativnost. Mnogi još uvek misle da je život na selu težak ili dosadan. Stereotipi o “starinskoj izolaciji” koče one koji bi mogli da unesu novi život u sela. Selo više nije sinonim za izolaciju. Internet i digitalni poslovi omogućavaju rad od kuće, dok priroda i mir podižu produktivnost i kvalitet života.

Još uvek nisu sva sela povezana digitalno i infrastrukturno, što znači da samo oni sa planom i spremnošću mogu da uživaju u ovoj kombinaciji. U poređenju sa gradovima koji nude brzinu, selo pruža kvalitet života, zdravlje i zajednicu. Infrastrukturni problemii, posao i predrasude i dalje usporavaju masovni povratak. Ipak, za one koji vole prirodu, sigurnosti i pre svega zdrav život i odličnu sredinu za rast dece, selo je mesto gde budućnost već počinje.

Za kraj pročitajte priču sa sela o mladiću koji se nikada ne bi preselio u grad.

Leave a Reply