POSTOJI VELIKA POTRAŽNJA ZA DUNJOM ALI SE NERADO GAJI
Proizvodnja dunje u Srbiji nije na zavidnom nivou iako postoji velika potražnja. Destilerije su veliki potrošači dunje jer je popularna dunjevača jedna od najtraženijih rakija. Svako ko podigne zasad dunje, zna da će imati siguran otkup. Kod podizanja zasada dunje, trebalo bi da znate da je dunja posebno osetljiva na bakterioznu plamenjaču ( erviniju ) koja je realno neizlečiva ukoliko se javi, pa je to jedan od razloga zbog čeg se proizvođači nerado odlučuju za njeno gajenje.

Šta je ervinija?
Bakteriozna plamenjača poznatija pod nazivom Erwinia amylovora, skraćeno ervinija nanosi velike štete. Ima nepredvidiv tok i još uvek nema pouzdanih mera za suzbijanje, jer se radi o bakeriji a sve bolesti tog tipa se kod nas otežano suzbijaju jer nema registrovanih preparata. Osnovne mere koje se primenjuju u borbi protiv ervinie su preventivne i teoretski se mogu koristiti neki preparati koji bi trebalo da daju zadovoljavajuće rezultate.
Nije ugrožena samo dunja
Toplo i vlažno vreme sa obiljem padavina, pogoduje je razvoju bakteriozne plamenjače tako da ova bolest već duže vreme, hara u mnogim voćnjacima Srbije.Voćari traže pomoć. Bolest se sve više širi. Erwinia amylovora je bakterija koja posebno napada voćne vrste iz iste porodice ( fam. Rosaceae ). Najugroženija je dunja ali osim nje, bolest se javlja i na jabuci, kruški i mušmuli,.

Kako nastaje bakteriozna plamenjača?
Bakterija koja prouzrokuje bolesti tipa ervinije, živi na površini lista, kori mladara i stabla i inficira unutrašnje tkivo. Bakterije se šire sprovodnim sudovima i prvi simptomi pojave bakteriozne plamenjače, obično se javljaju posle cvetanja ili kada su plodovi veličine oraha. Lako se uočavaju simptomi bolesti po „pastirskom štapu“ kao tipičnom simptomu ili povijanju vrha mladara, sušenju lišća i mladara. Bakteroiza se javlja i na plodovima i mladarima. Siguran znak da se radi o ovoj vrsti bolesti je pojava eksudata na plodovima ili na mladarima.
ZANIMLJIVOSTI
Ervinija potiče iz Severne Amerike i otkrio ju je nemački naučnik još 1910.godine, mada su se od 1800.godine obavljali eksperimenti kada je utvrđeno da ervinija može da izazove bolesti na biljkama.
U Evropu je bakterija stigla pedesetih godina prošlog veka.
Danas hara gotovo celim svetom i nema plantaže gde bar jednom nije zabeležen slučaj pojave ervinije.
Primećeno je da je sorta jabuke gala osetljiva na erviniju.
Ptice, kiša i vetar takođe mogu preneti bakteriju na osetljivo tkivo.

Najznačajnija ulazna vrata bakterija je cvet. Potrebni su i povoljni vremenski uslovi za ostvarenje infekcije gde vlažno vreme igra ključnu ulogu. Potrebne su svakako padavine, ali se infekcije dešavaju i pri pojavi rose. Osim cvetova, za infekciju su značajne i pojave rane od grada i oštećenja od insekata. Ipak, cvetanje je faza kada se prenosi oko 70% bolesti. Domaća pčela igra značajnu ulogu u prenošenju bakteriozne plamenjače.
Da li je moguće uspešno suzbiti bakterioznu plamenjaču?
Nažalost, grubo i direktno rečeno nema efikasnih baktericida već samo nekih mera koje i ne daju zadovoljavajući rezultat.
Mlađa stabla su osetljivija. Iz ovih razloga mora se voditi računa da rast voća bude uravnotežen i da svako dodavanje azota favorizuje bakterioznu plamenjaču. Ukoliko se bolest pojavi, jedino rešenje je da se to stablo iskrči, da se mesto dezinfikuje i da molite Boga da se bolest nije proširila i na ostala stabla. Međutim ukoliko ste uporni i tvrdoglavi i idete po principu da spasete šta se spasiti može, onda možete da primenite neke mere koje savetuju stručnjaci.
Osnovna mera suzbijanja je da se mladar skrati do zdravog dela da bakterije ne pređu u stablo.
Čim se primete inficirani mladari, oni se seku 40 do 50 cm ispod vidljivog mesta razvoja bolesti, jer se baktrija širi sprovodnim sudovima ili se seče do zdravog tkiva. U Južnom Tirolu preporučuju da se preseci oprlje plamenom do 2 minuta posle presecanja. Alat ,odnosno makaze se potapaju u 90% alkohol nakon svake rezidbe. Dakle isekli ste jednu granu, makaze u alkohol pa sečete sledeću pa makaze opet u alkohol i tako dokle god ne isečete sve sumnive mladare a to je pipav i zahtevan posao. Primena antibiotika kao što je streptomicin nije registrovana za primenu kod nas ali daje rezultate jer se radi o bakerioznom tipu bolesti. Preporuka je i da se koriste preparati na bazi bakra u fazi otvaranja pupoljaka.
Iskusni poljoprivrednici dobro znaju da kada se ervinija pojavi na nekom stablu tu zapravo pomoći i nema. Stablo se čupa i spaljuje i zamenjuje novim i zdravim ali nikako na tom mestu odakle ste iščupali staro i zaraženo. Proizvodnja dunje je zbog ervinije postala rizična proizvodnja jer ako se javi i odmah ne reaguje, može da uništi celu plantažu.