Novonastala situacija da se odjednom nema para za isplatu zaostalih subvencija, naterala je mnoge ratare u razmišljanje šta činiti. Ipak, setva ozimih useva je završena i sada valja proveriti i definisati trenutno stanje.
Pre nego što pšenica uđe u zimu, vredi odvojiti malo vremena za obilazak parcele. Dobar izgled useva nije dovoljan pokazatelj da je sve u redu. Potrebno je proveriti koliko je biljaka niklo, da li su počele da se bokore, kakav im je koren i postoje li mesta na kojima je usev proređen. Pšenica i zima kao doba važan, je faktor razvoja.
Ove četiri provere mogu pomoći da se na vreme uoče problemi i izbegnu nepotrebne intervencije.
1. Kako pravilno prebrojati biljke pšenice?
Nemojte procenjivati gustinu useva samo gledanjem sa ivice njive. Potrebno je uzeti nekoliko uzoraka.
Postupak je jednostavan:
- Obiđite parcelu i izaberite pet do deset mesta koja predstavljaju različite delove njive.
- Izbegavajte uvratine i mesta na kojima se voda zadržava, osim ako posebno proveravate takve delove.
- Na svakom mestu označite površinu od jednog kvadratnog metra.
- Prebrojte sve nikle biljke unutar te površine.
- Zapišite rezultate i uporedite ih.
Kod pšenice posejane u optimalnom roku, oko 250–350 biljaka po kvadratnom metru može poslužiti kao orijentir za dobro zasnovan usev. To nije univerzalna granica. Značaj imaju sorta, rok i način setve, kvalitet semena i uslovi nicanja.

Važno je da ne donosite odluku na osnovu jednog uzorka. Ako je jedan deo njive redak, a ostali imaju dobar sklop, problem možda nije prisutan na celoj parceli.
2. Kako prepoznati da li je pšenica počela da se bokori?
Bokorenje je stvaranje bočnih izdanaka iz osnove biljke. Ono je važno jer od broja razvijenih izdanaka zavisi koliko klasova usev može da formira.
Da biste proverili da li je bokorenje počelo:
- Pažljivo izvadite nekoliko biljaka iz zemljišta, zajedno sa korenom.
- Uklonite zemlju sa osnove biljke.
- Pogledajte da li se pored glavnog stabla pojavljuju bočni izdanci.
- Proverite da li je biljka dobro ukorenjena i da li je osnova stabla čvrsta.
Biljke posejane u optimalnom roku, uz dovoljno vlage i odgovarajuću temperaturu, obično imaju više vremena da razviju bočne izdanke pre zime. Kasnije posejana pšenica može ući u zimu sa manje razvijenim biljkama, što samo po sebi ne znači da je usev izgubljen.
3. Šta ako je pšenica retka ili neujednačena?
Ako primetite prazna mesta, slabije biljke ili neujednačeno nicanje, prvo treba utvrditi uzrok.
Proverite:
- Da li je seme posejano na ujednačenu dubinu?
- Da li je zemljište bilo dovoljno vlažno za nicanje?
- Da li postoje delovi parcele sa zbijenim ili pokorеним zemljištem?
- Da li su biljke slabo ukorenjene?
- Da li je nicanje bilo ravnomerno ili su pojedini delovi njive kasnili?
Nemojte odmah zaključiti da je potrebno presejavanje. Pšenica može delimično da nadoknadi ređi sklop bokorenjem, ali mogućnost nadoknade zavisi od vremena setve, sorte i daljeg razvoja biljaka.
4. Kada ne treba intervenisati?
Jedna od najčešćih grešaka jeste reagovanje bez prethodne procene stanja useva.
Ne treba automatski dodavati azot samo zato što je pšenica svetlije boje ili slabije razvijena. Najpre treba proveriti zemljište, koren, vlažnost i stvarni razlog zaostajanja. I pre setve treba uraditi analizu zemljišta kako bi imali uvid u stvarno stanje i raspoloživost hranljivih elemenata.

Takođe, izbegavajte ulazak teškom mehanizacijom na vlažnu parcelu. Takav prolazak može dodatno sabiti zemljište i pogoršati uslove za razvoj korena.
Ako je usev ravnomerno nikao, biljke su dobro ukorenjene i počele su da se bokore, najčešće nema razloga za nepotrebne zahvate pred zimu.
Šta ratar treba da zabeleži tokom obilaska?
Za svaku parcelu zapišite datum pregleda, broj biljaka na kvadratnom metru, prisustvo bočnih izdanaka i mesta na kojima je usev slabiji. Tako ćete imati osnovu za poređenje tokom zime i na početku prolećne vegetacije.
Dobar usev se ne procenjuje samo po boji i visini biljaka. Važno je koliko ih ima, kako su ukorenjene i da li su počele da se bokore.
U nastavku sledi…
