Pregled pšenice posle setve jedan je od važnih koraka za pravovremeno uočavanje problema u usevu. Kada biljke izniknu, poljoprivrednici mogu da procene da li je nicanje ujednačeno, da li je sklop zadovoljavajući i da li postoje znaci napada štetočina, bolesti ili korova. Pravovremena kontrola omogućava da se eventualni problemi otkriju pre nego što izazovu veće gubitke. Pšenica ali i drugi ozimi usevi, traže pažnju i tokom zime. Zbog toga redovno obilazite svoje parcele.
Zašto je važan pregled pšenice posle setve?
Nicanje je početna faza razvoja ozime pšenice i osnova za formiranje budućeg prinosa. Ako biljke niču neujednačeno ili se na pojedinim delovima parcele pojavljuju prazna mesta, potrebno je utvrditi uzrok.

Na uspešnost nicanja utiču kvalitet semena, dubina setve, priprema zemljišta, dostupnost vlage i vremenski uslovi. Pregledom se može proceniti da li je usev pravilno zasnovan i da li je potrebno dodatno sejanje i popunjavanje praznih mesta.
Šta prvo treba proveriti na njivi?
Ujednačenost nicanja i gustinu useva
Obiđite parcelu na više mesta, a ne samo uz njenu ivicu. Obratite pažnju na delove na kojima pšenica kasni sa nicanjem, gde su biljke retke ili gde postoje veće praznine.
Ako je nicanje neujednačeno, pažljivo pregledajte zemljište i nekoliko biljaka kako biste utvrdili da li je problem povezan sa dubinom setve, nedostatkom vlage, pokoricom ili oštećenjem semena i klica.
Boju i vitalnost mladih biljaka
Zdrave biljke treba da imaju karakterističnu zelenu boju i da pokazuju znake normalnog razvoja. Žutilo, venuće, zastoj u rastu ili sušenje mogu ukazivati na nepovoljne uslove, oštećenja ili prisustvo bolesti i štetočina.
Samo na osnovu promene boje ne treba donositi zaključak o uzroku. Potrebno je pregledati i koren i osnovu biljke, kao i stanje zemljišta.
Prisustvo štetočina
Ovo je i najvažnije. Nakon nicanja posebnu pažnju treba obratiti na lisne vaši, cikade, žitne muve i druge štetočine koje mogu oštetiti mlade biljke. Lisne vaši i cikade važne su i zbog mogućnosti prenošenja virusnih oboljenja.

Pregledajte listove, osnovu biljaka i delove parcele na kojima se uočavaju oštećenja ili zastoj u razvoju. Ako primetite štetočine, njihovu brojnost treba proceniti pre donošenja odluke o zaštiti. Međutim, savet je da se ne okleva, jer ako se propusti ovaj tretman kasnije na proleće možete da se sretnete sa pravom invazijom. Tada treba i više novca i više hemije da bi se sredila stvar.
Na parcelama pod ozimim usevima veliki problem su glodari https://zelenanit.rs/glodari-u-polju/
Korove koji niču zajedno sa pšenicom
Korovi se u ranim fazama razvoja takmiče sa pšenicom za vodu, hranljive materije, svetlost i prostor. Zato je važno utvrditi koje su vrste prisutne i u kojoj su fazi razvoja.
Odluku o suzbijanju treba prilagoditi sastavu korovske flore, razvojnoj fazi pšenice, vremenskim uslovima i uputstvu za primenu registrovanog herbicida. Nije svaki usev potrebno tretirati na isti način. Međutim ako ste pimenili herbicide na vreme koji deluje pre setve i nakon nicanja korova onda ne bi trebalo da bude problema.
Kako pravilno pregledati usev?
Pregled obavljajte na više reprezentativnih mesta na parceli. Na svakom mestu proverite broj i razvijenost biljaka, stanje listova i korena, kao i eventualna oštećenja. Posebno pregledajte delove sa slabijim nicanjem i uporedite ih sa delovima gde se pšenica normalno razvija.

Ako je potrebno, zabeležite broj biljaka na određenoj dužini reda ili na poznatoj površini. Takva procena pomaže da se utvrdi da li je sklop ujednačen i da li su razlike na parceli dovoljno velike da zahtevaju dodatnu stručnu procenu.
Pravovremena kontrola čuva potencijal prinosa
Pregled pšenice posle setve ne zahteva mnogo vremena, ali može da pomogne u ranom otkrivanju problema koji utiču na razvoj useva. Ujednačeno nicanje, zdrave biljke i pravovremeno uočavanje korova i štetočina predstavljaju važnu osnovu za dalju negu pšenice.
Redovno obilazite parcele i reagujte na osnovu onoga što zaista zateknete na njivi. Pravovremena procena stanja useva pomaže da se mere nege i zaštite prilagode stvarnim potrebama pšenice.
A za sve ratare evo jedan zanimljiv tekst
