IZVRŠENA SU OZBILJNA TESTIRANJA ASPARTAMA KAO NAJČEŠĆE KORIŠĆENOG ZASLAĐIVAČA
Nutricionisti, dijetolozi pa i neki lekari koji se ozbiljno bave svojom profesijom, uvek će reći da je sve šećer bez obzira da li je prirodni, rafinisani, veštački, beli, smeđi, ovaj ili onaj. Posebno su važni veštački šećeri koji su u upotrebi izuzetno dugo. Reklamiraju se da su potpuno bezopasni i mnogo bolji od prirodnih, a posebno od rafinisanih kojih ima gotovo u svim namirnicama bile one slatke ili slane.

Skriveni šećer se nalazi u mnogim slanim proizvodima
Šećer je organizmu potreban da bi dao energiju. Međutim šećer koji unesemo tokom dana potrebno je i da potrošimo da nam se u suprotnom ne bi pretvorio u mast i salo. Na žalost od malih nogu nas hrane šećerima i navikavaju na to zlo tako da vremenom postajemo zavisni. Od malena nam daruju čokolade i slatkiše koje tamanimo u neograničenim količinama i formiramo ukus koji kod nekih osoba raste u svakodnevnu potrebu za šećerom a kod nekih se razvija svest da bi šećer trebalo konzumirati umereno. To ide u prilog proizvođačima hrane koji krišom dodaju šećer u mnoge proizvode kako bi im ulepšali ukus. Danas imamo skriveni šećer u skoro svim prerađevinama gde spadaju: čips, majonez, kečap, senf, mnoge mesne prerađevine (viršle, kobasice, salame), kiseli krastavci i sva industrijska zimnica. Niz nastavite sami...

U želji da se smanji upotreba za rafinisanim šećerom, otkriveni su veštački šećeri koji su našli veliku primenu u industriji hrane. Međutim, postavilo se pitanje njihove bezbednosti primene u svakodnevnoj ishrani. Aspartam kao veštački zaslađivač je možda i najpopularniji pa se javila potreba za detaljnijim analizama o njegovoj bezbednosti za ishranu.
Šta je aspartam?
Aspartam je registrovan kao dodatak hrani. To je niskokalorični, veštački zaslađivač koji je oko dve stotine puta slađi od šećera. Dozvoljen je za upotrebu u celom svetu, uključujući i Evropsku uniju. Aspartam se kao zaslađivač koristiu: pićima, desertima, slatkišima, mlečnim proizvodima, žvakama i kao veštački zaslađivač u obliku tabletica.
Testiranje aspartama
Evropska agencija za bezbednost hrane ( EFSA ) je formirala nezavisne naučne savete o rizicima upotrebe aspartama pa je istovremeno pokrenula program ponovne procene bezbednosti svih ranije odobrenih aditiva u hrani uključujući i aspartam.

Šta se dešava sa aspartamom kada dospe u naš organizam?
Aspartam je sintetisan od dve prirodne aminokiseline. To su fenilalanin i asparaginska kiselina, koje su sastavni deo proteina. U našem telu proteini koje unesemo hranom se vare kada stignu do creva gde se razlažu na manje molekule (peptide) i pojedinačne aminokiseline. Potpuno isti proces se dešava sa aspartamom.
Aspartam se u našim crevima potpuno razlaže do asparaginske kiseline i fenilalanina, koji se apsorbuju i ulaze u naše telo. Pored toga, iz modifikovanog fenilalanina se u crevima oslobađa metil grupa koja formira metanol. Njega naše telo koristi za proizvodnju energije. Sam metanol predstavlja bezbedonosnu zabrinutost onda kada je izloženost organizma izuzetno visoka, što se dešava prilikom konzumiranja nekih alkoholnih pića.
Da li je upotreba aspartama bezbedna?
Bezbednost aspartama je testirana u stotinama različitih studija. Zaključeno je da nema dokaza koji ukazuju na to da aspartam izaziva rak prema postojećim velikim studijama ljudske populacije. Sve dosadašnje naučne studije na životinjama i ljudima dobrovoljcima, pokazale su da je razgradnja aspartama u crevima veoma brza i potpuna. Aspartam nikada nije pronađen u krvi ili bilo kom organu nakon unošenja.

Naučni stručnjaci EFSA-e su zaključili da aspartam ne može da izazove bilo kakvo oštećenje mozga ili da izazove promenu ponašanja, kao npr hiperaktivnost što je testirano usled činjenice da se koristi kao zaslađivač u mnogim gaziranim i energetskim pićima. Jedini problem je metanol koji nastaje kao posledica metabolizma ( razgradnje ) kada se unese u telo.
Na osnovu dostupnih naučnih dokaza, stručnjaci su zaključili da metanol koji nastaje od aspartama ne izaziva štetne efekte. Utvrđeno je i da metanol koji nastaje iz aspartama telo prerađuje na isti način kao i metanol dobijen iz recimo alkoholnog pića.
Nakon svega navedenog, predpostavka je, da ako preteramo sa nekim bezalkoholnim pićem od istog se možemo i napiti ako to piće sadrži aspartam. To za posledicu može da ima kaznu, ako nas zaustavi saobraćajna policija a mi kažemo da nismo konzumirali alkohol. Duvanjem možemo da dobijemo rezultat koji će nas iznenaditi.
Izvor EFSA EUROPEAN FOOD SAFETY AUTHORITY