You are currently viewing NEGA VOĆNJAKA POSLE BERBE: KLJUČ ZA DOBAR ROD U NAREDNOJ GODINI
Redovno uklanjanje oštećenih delova, primena uree, plavo prskanje i adekvatno đubrenje održavaju biljke vitalnim i spremnim za izazove naredne vegetacije.

NEGA VOĆNJAKA POSLE BERBE: KLJUČ ZA DOBAR ROD U NAREDNOJ GODINI

Berba voća nije završna etapa u voćnjaku. Ona označava prelazak u novu fazu – pripremu biljaka za zimsko mirovanje. Voćnjak traži našu pažnju tokom cele godine. Nega voćnjaka je direktno povezana za uspešan prinos sledeće sezone koji direktno zavisi od pravilne nege nakon berbe.

Nega voćnjaka počinje tokom jeseni kada biljke usporavaju vegetativne procese, smanjuju fotosintezu i skladište hranljive materije u koren. Topla i sunčana jesen može zbuniti biljke, izazivajući opasne pojave poput bubrenja pupoljaka i ponovnog olistavanja. S druge strane, nagla zahlađenja mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja, poput izmrzavanja pupoljaka i pucanja kore.

Sada je monenat da se pozabavite negom. Bez obzira koje voće proizvodite, znajte da je svo voće izuzetno lekovito.

Ako lišće ne opadne prirodno, preporučuje se prskanje rastvorom uree (5%). Ovo pospešuje odbacivanje lisne mase i ima dodatno fungicidno delovanje, suzbijajući bolesti poput čađave krastavosti jabuke. Najbolji efekti se postižu pre nego što lišće promeni boju u žutu.

Kada biljka zbaci lišće, potrebno je ukloniti suve, polomljene i bolesne grane, kao i mumificirane plodove. Ovi ostaci su utočište za prouzrokovače bolesti i štetočine, te ih treba odneti iz voćnjaka i spaliti. Na manjim površinama ovo se radi ručno, dok se na većim uklanjanje grana obavlja tokom zimske rezidbe.

Metalnom četkom ili posebnim strugačima uklanja se stara kora sa debla i grana, zajedno sa mahovinom, lišajevima i gnezdima gusenica. Ovo pomaže u eliminaciji štetočina koje prezimljuju na stablu.

Jesen je vreme za osnovno đubrenje voćnjaka. Koristite đubriva bogata fosforom, dok sadržaj azota treba biti smanjen, jer azot može izazvati nepoželjan rast u ovom periodu.

Nakon berbe, kada lišće počne da opada, obavlja se plavo prskanje preparatima na bazi bakra. Ovo prskanje je obavezno jer suzbija uzročnike mnogih bolesti, poput rogača šljive, monilioze koštičavih voćki, bakterioznih plamenjača jabuke i kruške, kovrdžavosti lišća breskve i drugih problema.

NAPOMENA: Prskanje treba izvesti po stabilnom vremenu, bez vetra i na temperaturama iznad 10°C. Količina vode treba da bude 600 litara po hektaru za vinograde, odnosno 1200–1500 litara za voćnjake, kako bi se biljke temeljno pokrile rastvorom. Ovo je i period kada se može pripremiti zemljište za podizanje novog voćnjaka.

Iako mnogi voćari kreče stabla radi dezinfekcije, ova mera je nepotrebna i može biti štetna. Krečenje odbija sunčeve zrake, što tokom zime može povećati rizik od izmrzavanja stabala. Pravu zaštitu pruža plavo prskanje.

U voćnjaku nema odmora, ali trud se uvek isplati!

U nastavku pročitajte još i ovo:

Leave a Reply