U narodu se svašta koristi i proglašava za čarobni napitak bez ubedljivih argumenata. Često se koristi pepeo i razne svrhe. Međutim, da li je pepeo koristan za baštu i njivu? Može biti, ali njegova upotreba nije bez rizika. Drveni pepeo sadrži kalijum, kalcijum i druge mineralne materije, pa može poslužiti kao dodatak zemljištu. Međutim, istovremeno smanjuje kiselost zemljišta i povećava njegovu pH vrednost. Ako se koristi na pogrešnom zemljištu ili u prevelikoj količini, može napraviti više štete nego koristi.
Zato pepeo iz peći ne treba rasipati po bašti samo zato što je prirodan i besplatan.
Kada je pepeo koristan za zemljište?
Pepeo od čistog, neobrađenog drveta može biti koristan na kiselim zemljištima kojima nedostaju kalijum i kalcijum.
Njegove najvažnije osobine su:
- Kalijum – učestvuje u regulaciji vodnog režima biljke i važan je za njen rast i razvoj plodova.
- Kalcijum – doprinosi ishrani biljaka i utiče na hemijska svojstva zemljišta.
- Magnezijum i drugi minerali – prisutni su u različitim količinama, u zavisnosti od vrste drveta i uslova sagorevanja.
Pepeo ne sadrži značajne količine azota, jer se on tokom sagorevanja uglavnom gubi. Zbog toga nije potpuna zamena za mineralna ili organska đubriva.

Kada pepeo može da napravi štetu?
Najveći problem je njegova alkalna reakcija. Pepeo podiže pH vrednost zemljišta, što može biti korisno na kiselim parcelama, ali štetno na neutralnim i alkalnim.
Ako se pretera sa količinom, može doći do:
- preteranog povećanja pH vrednosti;
- otežanog usvajanja gvožđa, mangana, cinka i drugih mikroelemenata;
- pojave nedostataka hraniva i slabijeg razvoja biljaka;
- povećanja koncentracije rastvorljivih soli u zemljištu.
Posebno treba biti oprezan na zemljištima koja su već krečna ili imaju visoku pH vrednost. Na njima pepeo uglavnom nije potreban.
Koji pepeo sme da se koristi u bašti?
Koristite isključivo pepeo od čistog, neobrađenog drveta.
Ne koristite pepeo nastao sagorevanjem:
- farbanog ili lakiranog drveta;
- iverice, medijapana i drugih pločastih materijala;
- uglja i briketa nepoznatog sastava;
- plastike, gume, papira sa štamparskim premazima i kućnog otpada.
Takav pepeo može sadržati teške metale i druge štetne materije koje ne želimo u zemljištu na kojem uzgajamo hranu.
Kako pravilno koristiti pepeo od čistog drveta?
Pre upotrebe, najpre proverite pH vrednost zemljišta. Ako je zemljište već neutralno ili alkalno, nemojte dodavati pepeo bez jasnog razloga.
Ako analiza pokaže da je zemljište kiselo i da mu odgovara dodatak kalijuma i kalcijuma, pepeo se može koristiti umereno.
Pridržavajte se nekoliko pravila:
- Koristite samo potpuno ohlađen i suv pepeo od čistog drveta.
- Ne rasipajte ga po biljkama, listovima i mladim korenovima.
- Rasporedite ga ravnomerno po površini zemljišta, a zatim ga plitko unesite u zemlju.
- Ne primenjujte ga istovremeno sa azotnim đubrivima, naročito onima koja sadrže amonijum, jer može doći do gubitka azota.
- Ne dodajte pepeo svake godine po navici, već prema potrebama zemljišta.
Ne postoji jedna bezbedna količina pepela za svaku baštu. Njegov sastav i jačina delovanja zavise od vrste drveta, a potrebna količina od osobina zemljišta. Zato je analiza zemljišta najbolji način da se odredi da li ga uopšte treba koristiti.
Koje biljke ne podnose previše pepela?
Posebno oprezni budite kod biljaka koje vole kiselo zemljište. Tu spadaju borovnica, rododendron, azaleja i druge acidofilne vrste.
Dodavanje pepela može povećati pH vrednost zemljišta i pogoršati uslove za njihov rast.
Kod povrća takođe ne treba primenjivati pepeo napamet. Činjenica da neka biljka dobro reaguje na kalijum ne znači da joj odgovara i povećanje pH vrednosti zemljišta. I upamtite dobro. Pepeo nije zamena za đubrivo
