You are currently viewing ŠTA KRIJU NAŠI KRASTAVČIĆI?

ŠTA KRIJU NAŠI KRASTAVČIĆI?

Kad pomislimo na zimnicu, u glavi nam se pojavi mirisni, hrskavi kornišon u teglama. Savršena slika zar ne? Ali ispod te idilične slike krije se pitanje koje sve više ljudi postavlja a to je da li su kornišoni koje kupujemo na pijaci potpuno bezbedni za upotrebu? Isto pitanje se postavlja i proizvođačima koji nam u lepe i atraktivne tegle upakuju kisele krastavčiće, pa je dovoljno samo da otvorimo poklopac i zagrizemo, slatkasto kislekasti krastavčić. Međutim, šta jedan tako mali zalogaj uopšte sadrži?

Većina kornišona koji završavaju u supermarketima prolazi kroz pravu industrijsku torturu koja traje od setve semena do berbe:

  • sejanje i sadnja. Sorte krornišona su selekcionisane da rastu brzo, da plod bude sitan i ujednačen.
  • zaštita od bolesti i štetočina. Tokom gajenja krastave i kornišone napada čitava armija štetočina i prouzrokovača bolesti pa je jedino rešenje da se upotrebe hemijska sredstva za zaštitu bilja kako bi se spasao rod.

Intenzivna proizvodnja znači i intenzivno prskanje. Krastavci se često tretiraju više puta tokom sezone, čak i kada nema vidljivih problema – preventivno, da biljka izgleda savršeno. Osim najvažnijih sredstava upotrebljavaju se i razni dodaci za bolju čvrstinu ploda kao sredstva za prihranu. Proizvođači tvrde da su količine unutar dozvoljenih normi, ali ostaci hemikalija ipak ostaju u plodu.

Na žalost ne prskaju se samo krastavci već sve što se proizvodi u agro sektoru. Upotreba pesticida je postala neminovnost jer smo ušli u začarani krug masovne proizvodnje koja ne može bez hemije https://zelenanit.rs/pesticidi-i-njihova-primena/

Pravne norme postoje, ali realnost je složenija jer se rezidue (ostaci pesticida ) ne peru običnom vodom i ostaju u plodu. Ovo je poseban rizik za decu, trudnice i osobe sa oslabljenim imunitetom. Dugotrajna konzumacija može izazvati alergije, hormonske poremećaje, pa čak i povećati rizik od ozbiljnijih bolesti.

Na žalost odgovor je NIKO!

U Srbiji bi kontrolu trebalo da obavljaju nadležne laboratorije. Vetereinarska isnpekcija povremeno obavlja analize i objavljuje rezultate u sredstvima javnog informisanja, dok biljnu hranu gotovo da ne kontroliše niko.

Ako želite zimnicu koja je hrskava, ukusna i što bez hemije moguće, najbolje je da kupujete od proizvođača koga poznajete i kome verujete i koji ima sasvesti da vas ne laže. Drugog rešenja nema.

Nekoliko puta sam ponovio da je upotreba pesticida neminovnost, jer ako se ne bi biljke u proizvodnji štitile one bi propale i ne bi bilo dovoljno hrane za opstanak čovečanstva

Leave a Reply