You are currently viewing GRAD POD KOROM DRVETA

GRAD POD KOROM DRVETA

Verovali ili ne, pod korom drveta žive čitave kolonije insekata  koji naseljavaju fiziološki oslabljena stabla. To su podkornjaci koji predstavljaju veliki problem za stabla koja su zdrava, na koja  veoma lako mogu da pređu.

Podkornjaci i sipci su najzastupljeniji. Kod njih su mužjaci veoma aktivni. Oni buše rupe pod korom drveta koje napadnu i u njih smeštaju svoje ženke. Nakon parenja, dolazi do poleganja jaja. Izuzetne su arhitekte.

U malim stanovima koje prave, jednostavno regulišu temperaturu i vlažnost vazduha otvaranjem i zatvaranjem rupa, Optimalna temperatura i vlažnost su, od velikog značaja za brigu o potomstvu. Zbog toga, kada se podigne kora, uočava se čitava mreža hodnika i opiljaka od izbušene kore i izmeta insekata.


Jedan od načina smanjenja ukupnog broja tretmana u zaštiti jabuke u integralnoj proizvodnji, jeste  praćenje pragova štetnosti insekata. U tom smislu, iako se uoči prisustvo potkornjaka on se ne suzbija, već se vrši krčenje-vađenje, napadnutih stabala. Evo o čemu se radi.

Po Srbiji se podiže veliki broj zasada jabuke. U uslovima guste sadnje ali i kod standarne proizvodnje, mladi voćnjaci bivaju osetljivi na neke bolesti i štetočine. Kod starijih stabala u 3-4 godini starosti zasada oni se ne javljaju.


Preporuka struke je, da se sadnja voća obavlja u jesen. Iako se smatra da je jesen optimalan period za sadnju, može da se sadi i u proleće. Međutim, u većini slučajeva kod sadnje na većim površinama od 10 ha, sadnja se obavlja kada krene vegetacija a često i u maju.
Iako su sadnice zdrave i visokog kvaliteta, ipak, ako nastupi nepovoljno vreme, posebno kada izostanu padavine, koren ne može odmah da uspostavi vezu sa zemljištem. To je razlog zašto „boluje“ izvesno vreme. U takvim okolnostima nastaje faza pogodna za tzv. bolesti ili štetočine slabosti, među kojima se najčešće javljaju podkornjaci i sipci. Zbog svega toga, posebno su osetljiva stabla jabuke, kruške ili šljive, naročito u gustoj sadnji.

Tokom orezivanja jabuke u jesen i zimu, na jednom lokalitetu koji dajem kao primer, se desilo ovo. Na zasadima druge godine sadnje i sortama kao što su zlatni delišes, reiders i krispi pink, primećeno je na manjem broju stabala da lišće uprkos sezoni, nije opalo. Nakon detaljnijeg pregleda, utvrđeno je, da su ta stabla obolela upravo na mestu kalemljenja. To jasno upućuje na poremećaj u protoku vode i hraniva.
Prizemni deo stabala sa korenom je potamneo i došlo je do prstenovanja  pa su se biljke lagano sušile.


Na stablu su nađeni brojni izlazni otvori, što je ukazivalo na prisustvo  insekata. U otvorima koje su insekti napravili na kori, nađena su uginula imaga  potkornjaka.

Podizanjem kore, i čišćenjem izmeta, jasno su se uočili: majčinski kanal, kanali larvi i manji broj imaga. Sve ovo, uočeno je u zoni kore drveta.Međutim, larve su nađene i u stablu jabuke što se obično ne dešava.

Do ishrane larvi u stablu jabuke, je došlo jer su stabla tanka i  mekana, što im je omogućilo da se hrane.
Larve potkornjaka se hrane, prave hodnike u drvenastom delu mlađih stabala i prezimljavaju u njima. U maju i junu izleću odrasli insekti koji se pare. Nakon toga, se ženke ubušuju, prave matični kanal gde polažu od 30 do 120 jaja.

Druga generacija podkornjaka se javlja u avgustu i septembru kada imaga prave izlazne otvore na kori. Imaga ženke druge generacije polaže jaja u majčinski kanal .

Leave a Reply