SVAKE GODINE GLODARI NAPRAVE VELIKE ŠTETE U MNOGIM USEVIMA
Glodari su prisutni u prirodi i njihova ishrana je vezana za zrnevlje mnogih rataskih kultura, pa su usled toga najčešće prisutni na njivama gde se seju ratarski usevi. Kako se tu nalazi u obilju dostupna hrana, glodari u takvim staništima organizuju svoja legla .
Važno je da pregledate vaše useve
Obavezno pregledajte njive nakon završene žetve. U zavisnosti od vremenskih uslova ima parcela gde je žetva još uvek u toku (soja, kukuruz, šećerna repa), ali to svakako ne umanjuje značaj pregleda kako bi se uočile eventualne aktivne rupe u zemljištu koje predstavljaju mesto ulaska u stanište glodara. Oni žive u skrovitim mestima ispod površine zemljišta na dubini od 10 do 15cm u mreži kanala koje kopaju.

Ugroženi su i višegodišnji zasadi
Višegodišnji zasadi pod voćem i vinovom lozom su jednako u opasnosti kao i ratarski usevi. Osim njih, na meti su lucerišta i usevi uljane repice u kojima je već uočen veliki broj aktivnih rupa od miševa i voluharice. Prisustvo aktivnih rupa se registruje u različitim kategorijama brojnosti u zavisnosti od regiona, lokaliteta i pregledanog staništa.
Po navodima stručnjka za sada je brojnost glodara na niskom nivou. Povećana brojnost a samim tim i veća opasnost je u lucerištima u usevima uljane repice i u nekim voćnjacima, pa je važno blagovremeno delovati.

Glodari nanose ozbiljne štete?
Ukoliko uočite prisustvo glodara, ne smete da dozvolite da se oni prenamnože usled prisustva obilja hrane. Seme im je omiljena poslastica posebno ono koje ostaje rasuto tokom žetve. Osim toga, često se hrane posejanim i isklijalim semenom što za posledicu ima direktno smamnjenje prinosa a ako se jave u voćnim zasadima mogu da izazovu štete na nadzemnim i podzemnim delovima biljaka što može da dovede do slabljenje i sušenja stabala. Svuda gde je završena setva uljane repice i u lucerištima gde su primećene aktivne rupe potrebno je da se reaguje.
Koji je efikasan način za suzbijanje glodara?
Glodari imaju veliki broj prirodnih neprijatelja. Ptice su najveći saveznici u borbi protiv glodara. Zbog toga je upotreba rodenticida poslednja mera odbrane iz razloga što trovani glodari u lancu ishrane otruju i ptice pa se stvara ogromna šteta. Nije redak slučaj da se primeti pomor sova i drugih vrsta ptica grabljivica-predatora, posebno ugroženih vrsta koje su pojele poljskog miša ili voluharicu koji su prethodno uginuli usled trovanja rodenticidom koji se najčešće postavljaju u vidu mamaka koji se sipaju u aktivne rupe. Ovo je mera koja je se primenjuje kada sve preventivne mere ne daju zadovoljavajuće rezultate.

Jedna od efikasnih preventivnih mera je zaoravanje žetvenih ostataka, preoravanje utrina i neobrađenih površina kao i izbegavanje redukovane obrade. Prilikom dubokog oranja prevrću se staništa glodara i izbacuju na površinu, pa se na taj način direktno izlažu prirodnim neprijateljima.
Često se primete jata ptica oko traktora prilikom oranja. To se dešava upravo iz tog razloga, jer se isprevrću legla glodara što pticama omogućava da većinu potamane.
Kada je momenat za hemisjkim suzbijanjem?
Kao što je navedeno, hemisjki tretmani se izvode samo kada preventivne mere ne daju zadovoljavajući rezultat te kada se utvrdi velika brojnost aktivnih rupa. Šema brojnosti je 10-500 rupa po hektaru za poljsku voluharicu i 10-50 rupa za poljske miševe. U tu svrhu se koriste rodenticidi koji su registrovani za primenu i oni su najčešće u obliku otrovnog zrna pšenice ili malih granula. Nakon sipanja rodenticida u aktivne rupe, treba ih zatrpati. Ovo je potrebno uraditi, jer pogrešno izveden zahvat prilikom suzbijanja glodara može imati dugoročne i nesagledive posledice za čoveka i sve životinjske vrste koje nisu cilj suzbijanja o čemu je rečeno u početku teksta.
Miš koji je pojeo otrovno zrno ukoliko uspe da izađe na površinu usled otvorene rupe postaje hrana za ptice, koje ne znaju da li je on otrovan ili ne, što može dovesti do neželjenog trovanja drugih životinja koje su korisne u pririodnom suzbijanju.