Svi trče da uđu u EU, međutim tamo ipak veliki diktiraju uslove. Kod nas je mlečno govedarstvo odavno “na respiratoru” i pitanje je hoće li se revitalizovati. Za to vreme ni u susednoj Hrvatskoj nije ništa bolje.

Hrvatska je prošle godine proizvela oko 477.000 tona svežeg kravljeg mleka, što je nešto manje nego godinu ranije, pokazuju podaci Eurostata. Time se nastavlja dugogodišnji pad domaće proizvodnje koji uzima sve veći zamah.

Udeo hrvatske proizvodnje u ukupnoj potrošnji pao je na svega 40 odsto. Najmanje u Evropskoj uniji, gde prosečan udeo iznosi oko 115 odsto. Drugim rečima: EU ima viška mleka, a Hrvatska ga sve više uvozi. Ključna reč ovog problema je jasna. Uvoz mleka.

Koliko se mleka uvozi u Hrvatskoj?

Samo u prvih osam meseci ove godine Hrvatska je uvezla 165.000 tona mleka, što znači da se dnevno u proseku uvozi oko 690.000 kilograma, odnosno više od 700.000 litara mleka dnevno.

Najviše mleka stiže iz Mađarske, čak 84.000 tona u osam meseci. Slede Slovenija sa 52.000 tona i Poljska sa oko 7.000 tona.

Kako stoji Hrvatska u odnosu na region?

Podaci Eurostata pokazuju da je Slovenija prošle godine proizvela 611.000 tona svežeg kravljeg mleka što je, 28 odsto više nego Hrvatska. Srbija je ostvarila čak 1,38 miliona tona, skoro tri puta više od Hrvatske.

Još zanimljivije. Čak i mali Luksemburg, površine oko 2.500 kvadratnih kilometara i sa 677.000 stanovnika, proizvede više mleka, čak 486.000 tona godišnje.

Zašto se uvoz povećava?

Prema zvaničnim podacima Ministarstva poljoprivrede Hrvatske i Državnog zavoda za statistiku, stanje je rezultat dugogodišnje politike koja je, prema mišljenju mnogih proizvođača, više ličila na „ministarstvo uvoza i uništavanja domaće proizvodnje“ nego na podršku selu i farmerima.

Pad domaće proizvodnje i rast uvoza mleka postali su svakodnevnica, a trend se nastavlja iz godine u godinu. Zaključak je jasan. Mlečno govedarstvo je u Hrvatskoj uništeno. Stoga se nameće samo jedno pitanje. Hoće li takva sudbina zadesiti i Srbiju ako ikada uđe u EU?

Izvor: Danica.hr