You are currently viewing PROIZVODNJA KESTENA U SRBIJI
Proizvodnja kestena u Srbiji predstavlja obećavajuću oblast poljoprivrede sa potencijalom za ekonomske dobitke.

PROIZVODNJA KESTENA U SRBIJI

I ako još uvek ima malo plantaža, poslednjih nekoliko godina, raste interesovanje za proizvodnju kestena u Srbiji, jer poljoprivrednici prepoznaju kesten kao profitabilan izvor prihoda. Raznolikost klimatskih uslova u Srbiji pogoduje gajenju kestena u određenim regionima.

I ako kesten nije autohtono voće ima nekoliko sorti koje su se pokazale prilagodljivim za podneblje Srbije, maruna, ludovica, i carpatica,  su poznate po dobrom prinosu i kvalitetu ploda.

Osnovna ulaganja u proizvodnji kestena uključuju  kvalitetno zemljište, pravilno đubrenje, sistem za navodnjavanje i primenu savremenih tehnika obrade zemljišta.

I ako zavise od mnogih faktora, prinosi se mogu kretati od nekoliko stotina kilograma do nekoliko tona po hektaru. Očekivane zarade variraju u skladu sa tržišnim cenama, ali mnogi poljoprivrednici vide kesten kao dugoročni investicioni projekat posebno što  kilogram kestena već nekoliko godina ima cenu koja ide od 500 do 800 dinara. Potražnja je konstantna jer kesten ima veliku primenu u kulinarstvu a posebno u poslastičartsvu.

Među najvažnijim bolestima su kraste kestena, bakterioze i pepelnica.

Zaštita podrazumeva redovno prskanje fungicidima tokom vegetacije, uklanjanje obolelih delova i održavanje optimalnih uslova za rast kako bi se smanjila osetljivost na bolesti. Pravilno vođenje zasada i praćenje stanja stabala ključni su koraci u očuvanju zdravlja kestena.

Posebna opasnost vreba usled napada različitih štetočina

 Larve ovog moljca hrane se tkivom lišća, stvarajući karakteristične mine ili hodnike. To može dovesti do defolijacije i smanjenja fotosinteze što direktno može da utiče na prinos.

Ova vrsta ose polaže jaja ispod kore kestenovih grana. Larve se hrane tkivom, stvarajući izbočine ili gale. To može uzrokovati slabljenje i deformaciju grana.

Stenice se hrane sokom iz mladih plodova i izbojaka, što može dovesti do deformacija i gubitka plodova.

Larve ove sovice hrane se lišćem kestena, što može dovesti do defolijacije i smanjenja vitalnosti biljaka.

Zaštita od ovih štetočina uključuje redovno praćenje brojnosti insekata i primenu insekticida u odgovarajuće vreme tokom vegetacije.

Integrisani pristup, koji uključuje biološku kontrolu i očuvanje prirodnih neprijatelja štetočina, takođe može biti efikasan u upravljanju ovim problemima.

Proizvodnja kestena u Srbiji predstavlja obećavajuću oblast poljoprivrede sa potencijalom za ekonomske dobitke.

Leave a Reply