Kruškina buva (Psylla pyri) na našem području praktično nije bila poznata sve do 1954. godine. Još zanimljivije, nije se pominjala ni u tadašnjim stručnim udžbenicima. Problem nastaje kasnije, u trenutku kada zasadi kruške počinju da se podižu planski i profesionalno, a proizvodnja dobija gotovo industrijski karakter. Danas je kruškina buva ozbiljna štetočina koja se redovno javlja i njeno suzbijanje se uvodi u redovan program zaštite.
KRUŠKINA BUVA VOLI “SAVRŠENE” VOĆNJAKE
Zvuči paradoksalno, ali što se zasad kruške više neguje, veće su šanse za pojavu kruškine buve. Upravo zato ključ leži u ravnoteži. Preterivanje, čak i u dobrim agrotehničkim merama, može da napravi više štete nego koristi.

Posebno treba obratiti pažnju na đubrenje azotom. Prekomerna upotreba dovodi do bujnog porasta biljaka, a takvi mladi, sočni izdanci predstavljaju idealno mesto za napad. Kruškina buva leti, bira najmlađe listove i hrani se njihovim sokovima. Što su oni kvalitetniji, to je i biljka privlačnija za ovog štetočinu.
Drugim rečima, čovek je – makar delimično – sam stvorio uslove za invaziju sa kojom se voćari bore već decenijama.
KRUŠKINA BUVA I FAZE RAZVOJA
Kruškina buva ima zimsku i letnju formu. U ovom periodu još uvek se mogu uočiti zimske forme koje polažu jaja. Boja jaja otkriva njihovu starost:
- bela jaja su tek položena
- žućkasta ukazuju na srednju fazu
- braon jaja su najstarija i iz njih se svakog trenutka može očekivati piljenje
Upravo taj trenutak je presudan za reakciju.
NAJBOLJI TRENUTAK ZA SUZBIJANJE
Najefikasnije su mere koje deluju u fazi piljenja larvi. Tada se postižu najbolji rezultati jer se prekida dalji razvoj i sprečava novo polaganje jaja.
Suzbijanje u fazi leta odraslih jedinki ne daje željeni efekat. Razlog je jednostavan. Nove jedinke stalno dolaze, pa se tretmani svode na trošak bez pravog učinka.
Period od narednih desetak dana predstavlja optimalan trenutak za intervenciju.
PREPARATI KOJI DAJU REZULTAT
Dobri rezultati postižu se kombinacijom preparata koji deluju i na larve i na odrasle jedinke. Na primer, primena preparata na bazi abamektina u koncentraciji 0,1% uz dodatak ulja pokazuje visoku efikasnost.
Važno je naglasiti da se ovakva kombinacija može koristiti najviše dva puta godišnje na istoj površini.
KRUŠKINA BUVA I MEDNA ROSA
Prisustvo kruškine buve često prati i pojava medne rose. Razlog je zanimljiv: buva se hrani sokovima mladih izdanaka, ali ne podnosi velike količine šećera koje ti delovi biljke sadrže. Višak izbacuje u vidu lepljive materije – medne rose.
Ova pojava se javlja uglavnom kada se kruškina buva ne suzbije na vreme, pa njen broj dostigne nivo koji biljka više ne može da “isprati” bez posledica.
Kada se jednom pojavi, jasno je da je trenutak za reakciju već prošao – a to je lekcija koju voćari najbolje zapamte.
