Kore od voća, ostaci povrća i talog od kafe ne moraju da završe u kanti. Od njih može nastati kvalitetno prirodno đubrivo. Zato je kompost od organskog otpada sve popularniji među baštovanima. Ovo posebno važi za one koji žive na selu ili veći deo slobodnog vremena provode na selu, na placu ili vikendici. Za stan je malo nezgodno, jer ne možete na nekom petnaestom spratu u betonskoj zgradi da imate bašu.
Ipak, sve više ima mladih koji spas vide na selu, i ovi redovi su namenjeni njima. Kao putokaz ka održivom, malom povrtartstvu u cilju proizvodnje kvalitetnog domaćeg povrća.
Kako napraviti kompost?
Za kompost vam nije potrebna skupa oprema. Dovoljno je da u dvorištu odaberete senovito mesto. Možete napraviti jednostavan drveni sanduk i formirati gomilu. Ukoliko ste vredni, dovoljno je da iskopate rupu, dubine oko pedeset centimetara koja će poslužiti za kompostiranje.
Na dno stavite sitne grančice. Preko njih dodajte ostatke voća i povrća. Zatim ide sloj suvog lišća ili pokošene trave. Tako nastavite redom. Kao da filujete tortu.

Materijal treba povremeno promešati. Dovoljne su vile pa protresite i izmešajte slojeve. Kompost mora biti vlažan, ali ne natopljen vodom. Ako je previše suv, proces će se usporiti. Zalijte povremeno. Slobodno sve što je biljnog porekla ide u kompost. Ljuske od krastavca, ostaci od čišćenja povrća i voća. Dakle sve što je prirodno, biljno procesom mikrobiloške razgardnje se pretvara u kompost.
Ne plašite se gomile. Već sutradan će se upola smanjiti.
Šta ne treba stavljati u kompost
U kompost je najbolje dodavati biljne ostatke iz kuhinje i bašte. Meso, kosti i masnu hranu treba izbegavati. Oni privlače insekte i usporavaju razgradnju. A ujedno stvaraju neprijatan miris. Pravi kompost ima prijatan miris. Četinari i iglice bora, jelke i drugih, nisu pogodni za kompost.
Kada je kompost spreman
Posle desetak dana, materijal počinje da menja izgled. Dobar kompost od organskog otpada je tamne boje i mrvi se pod prstima. Miris podseća na šumsku zemlju.
U većini slučajeva spreman je za mesec dana, mada važi pravilo. Što duže stoji, to je bolji.
Zašto ga vredi praviti
Kompost poboljšava kvalitet zemljišta. Pomaže zemlji da duže zadržava vlagu. Biljke bolje rastu i daju kvalitetnije plodove. Koristi se za đubrenje bašte. Najbolje je da se izrilja da bi ušao u zemljište a možete ga usitniti i prosto rasporediti oko biljaka.
