Glinovito zemljište može biti prava noćna mora za poljoprivrednike i baštovane. Glinovita struktura zemljišta spada u najgoru moguću kategoriju. Nezgodno je za obradu, dugo zadržava i ne upija vodu, a kada je suvo stvara pukotine koje nekada idu i do 10 cm širine pa mogu da pokidaju korenov sistem biljaka.

Kada je mokro, lepi se za alat i teško se obrađuje, a kada se osuši, postaje tvrdo i zbijeno. Ipak, uz pravilnu obradu i dodavanje organskih materija, njegova struktura može značajno da se poboljša.
Glinovito zemljište ima i svoje prednosti: bogato je mineralima . Problem nastaje kada je previše zbijeno, slabo propusno i teško za obradu.
Dodavanje stajnjaka poboljšava strukturu zemljišta
Jedan od najboljih načina za popravljanje glinovitog zemljišta jeste dodavanje dobro zgorelog stajnjaka ili zrelog komposta.
Organska materija podstiče aktivnost zemljišnih organizama, poboljšava mrvičastu strukturu i omogućava bolju prozračnost. Zemljište postaje rastresitije, lakše se obrađuje i povoljnije je za razvoj korena.
Stajnjak se ravnomerno raspoređuje po površini, a zatim unosi u zemljište obradom.
Pesak može da pomogne u popravljanju strukture glinovitog zemljišta, ali samo ako se koristi pravilno. Važno je znati da dodavanje male količine peska u glinu ne mora dati dobre rezultate. Naprotiv, takva mešavina može postati još zbijenija.
Za poboljšanje strukture potrebno je dodati odgovarajuću količinu krupnijeg peska i dobro ga izmešati sa zemljištem, uz dodatak organske materije.
Pesak se ravnomerno raspoređuje po površini, a zatim se oranjem ili odgovarajućom obradom unosi u sloj zemljišta koji želimo da popravimo. Količina zavisi od sastava zemljišta i rezultata analize, jer za ozbiljniju promenu teksture može biti potrebna veoma velika količina peska.
Kako pravilno obraditi glinovito zemljište?
Stajnjak i pesak ne treba samo površinski razbacati i ostaviti. Potrebno ih je ravnomerno rasporediti i uneti u zemljište obradom, kako bi se što bolje sjedinili sa postojećim slojem.
Posebno je važno da se glinovito zemljište ne ore i ne obrađuje dok je previše mokro. Tada se lako sabija, stvaraju se velike grudve, a struktura se dodatno narušava.
Za dugoročno poboljšanje korisno je i sejanje biljaka za zelenišno đubrenje, kao i izbegavanje nepotrebnih prohoda teške mehanizacije.
Šta još može pomoći?
Za popravljanje glinovitog zemljišta važno je primenjivati više mera:
- Redovno dodavati zreo stajnjak ili kompost.
- Sprečiti sabijanje zemljišta teškom mehanizacijom.
- Obradu obavljati kada zemljište nije previše vlažno.
- Uključiti biljke za zelenišno đubrenje u plodored.
- Proveriti pH vrednost i sadržaj hranljivih materija analizom zemljišta.
Popravljanje glinovitog zemljišta zahteva vreme i strpljenje. Kombinacija organske materije, pravilne obrade i, tamo gde je opravdano, odgovarajuće količine peska može doprineti boljoj strukturi, lakšoj obradi i povoljnijim uslovima za rast biljaka.

