Od trenutka kada je čovečanstvo masovno prešlo na belo brašno, margarin i veštački kvasac, zdrav razum u ishrani prestao je da funkcioniše. Ove tri komponente postale su temelj savremene industrijske ishrane, ali i temelj ozbiljnih zdravstvenih problema sa kojima se danas suočava čovečanstvo.

Margarin, kao potpuno sintetički proizvod, koji se i dalje reklamira i proizvodi, ne hrani, već zbunjuje organizam. On opterećuje telo supstancama koje u prirodi ne postoje. Veštački kvasac, kao strani oblik života, ugrađuje se u organizam i počinje da deluje u sopstvenu korist, prilagođavajući unutrašnje okruženje sebi, jednako kao i virus.
Margarin je najveće zlo dvadesetog veka https://zelenanit.rs/margarin/
Belo brašno kao kulinarska laž modernog doba
Najvredniji delovi zrna pšenice klica i spoljna opna se uklanjaju tokom procesa proizvodnje belog brašna. Ostaje samo mrtva masa. Skrob.
Posledice su ozbiljne:
- jetra se opterećuje masom nalik mazutu
- skrob se taloži u organizmu u vidu sluzi
- zidovi organa za varenje prekrivaju se naslagama
- metabolizam se usporava, a telo gubi vitalnost
Margarin i trans masti. Hemija umesto hrane
Margarin i slični namazi dobijaju se od rafinisanog biljnog ulja, uz upotrebu hemijskih rastvarača. Nakon toga ulje se zagreva i hidrogenizuje tako što mu se ubacuje vodonik.

Kao rezultat dobijamo supstancu koja ne postoji u prirodi, ima strukturu istu kao plastelin i kao najvažnija stvar, zahteva dodatak boja, mirisa i aditiva da bi ličila na hranu
Trans masti su izrazito toksične, akumuliraju se u organizmu i povezuju se sa:
- bolestima srca i krvnih sudova
- stresom i poremećajem hormona
- gojaznošću
- kancerom
- oslabljenim imunitetom
- problemima sa potencijom
- lošim zdravljem dece
Zašto je veštački kvasac opasan po organizam?
Današnji toksični kvasac je proizvod sintetičkog mikroorganizma Saccharomyces cerevisiae. On nema mnogo veze sa tradicionalnim načinom fermentacije koji se nekada koristio.
Šta se dešava u organizmu?
- kvasac je strani oblik života – gljivica
- same gljive pri pečenju uginu, ali njihove spore preživljavaju
- spore mogu da prodru u krvotok i svaki organ
- tokom metabolizma luče mikotoksine
- uništavaju zdravu (simbioznu) crevnu floru
- patogena mikroflora cveta
- organizam postaje lak plen za viruse i bakterije
- stvaraju se uslovi pogodni za razvoj malignih ćelija
Nekada se hleb dobijao kiseljenjem brašna. To nema gotovo nikakve veze sa današnjim industrijskim kvascem.
Mali kućni eksperiment koji sve govori
Probajte sledeće:
- pojedite hleb sa industrijskim kvascem
- obratite pažnju na nadutost, težinu i nelagodnost
Zatim:
- pojedite hleb pripremljen sa sodom bikarbonom i limunovim sokom
- na 500 g brašna:
- 1 ravna kašičica sode
- 2 kašičice limunovog soka
- na 500 g brašna:
Razlika se vrlo brzo oseti.
Testenine, pšenica i problem glutena
Najbolje je izbegavati testenine, a ako se jedu: da ne sadrže kvasac i da se prave pretežno od heljde. Pekarske proizvode je najbolje izbaciti, ako je ikako moguće.
Današnja pšenica je hibridna i ima enormno povećan sadržaj glutena. Ona ima malo veze sa starim sortama pšenice koje su imale:

- znatno manje glutena
- uravnotežen sastav
- bolju podnošljivost za organizam
Zbog toga savremena pšenica često izaziva digestivne i sistemske probleme. Novi hibridi pšenice, su selekcionisani da daju veliki prinos dok se ne misli na nutritivne vrednosti.
Svako treba da traži spas u menjanju navika koje su po pravilu loše
Ako društvo masovno proizvodi i konzumira ono što ga polako ubija, jasno je da mu se ne može slepo verovati. Kao ni narkomanu koji tvrdi da ima kontrolu. Belo brašno, margarin i kvasac čine osnovu najrasprostranjenijeg proizvoda a to je pecivo. To je temelj današnje ishrane i brze hrane, a ne zdrava ishrana.
Iluzija utehe je samo u tome što ubijaju sporo i neprimetno. Ljudi ne primećuju da se razboljevaju i umiru zbog odsustva elementarne kulture ishrane.
Još jedno zlo savremenog doba su i kremovi
Izvor Vadim ZELAND
Uredio Goran Veljković, ZELENA NIT
