You are currently viewing Zimski kalendar setve. Šta posejati tokom zimslih meseci da biste imali ranu proizvodnju povrća?

Zimski kalendar setve. Šta posejati tokom zimslih meseci da biste imali ranu proizvodnju povrća?

Kada jednom uđete u “vrzino kolo” i osetite da su pare koje zarađujete slatke, onda predaha nema. Proizvodnja vuče stalno napred i tada kreću besane noći. Da posejem ovo ili ono, da li da uradim ovako ili onako.

Oni koji žele da među prvima ponude sveže povrće već planiraju narednu sezonu. Upravo zimski meseci predstavljaju važan period za pripremu rasada i početak proizvodnje povrća koje će na tržište stići ranije od uobičajenih rokova.

Rana proizvodnja nije rezervisana samo za velike proizvođače i savremene plastenike. Uz dobar izbor kultura, kvalitetno seme, odgovarajuću zaštitu od hladnoće i pravilno planiranje setve, moguće je proizvesti sveže povrće i u manjim baštama, niskim tunelima i neogrevanim plastenicima.

Najvažnije je znati šta se seje u kom periodu, koje kulture zahtevaju dodatno zagrevanje, a koje mogu uspešno da rastu i pri nižim temperaturama.

Rana proizvodnja povrća omogućava da se berba započne nekoliko nedelja, a u pojedinim sistemima i više od mesec dana pre redovne proizvodnje na otvorenom polju.

Prednost ranijeg izlaska na tržište posebno dolazi do izražaja kod salate, spanaća, mladog luka, rotkvice, ranog kupusa, paradajza i paprike.

Međutim, rana proizvodnja zahteva pažljivo planiranje. Nije dovoljno samo posejati seme ranije. Potrebno je obezbediti odgovarajuću temperaturu za klijanje, dovoljno svetlosti, pravilno zalivanje i zaštitu mladih biljaka od niskih temperatura.

Posebno treba razlikovati proizvodnju u grejanom plasteniku, neogrevanom plasteniku i na otvorenom polju. Rokovi setve mogu se značajno razlikovati u zavisnosti od ovih uslova. Evo nekih predloga.

Decembar je mesec kada se u proizvodnji sa grejanjem može započeti setva pojedinih povrtarskih kultura za ranu berbu.

U ovom periodu pažnja je usmerena na proizvodnju rasada, ali i na kulture koje dobro podnose niže temperature.

Šta se seje u decembru?

U grejanim plastenicima krajem decembra može početi i setva paradajza za najraniju proizvodnju, pod uslovom da postoje odgovarajuća temperatura i dovoljno svetlosti.

Kod proizvodnje rasada paradajza i paprike ne treba žuriti ako ne postoje uslovi za pravilan razvoj biljaka. Nedostatak svetlosti i previsoka temperatura mogu dovesti do izduživanja i slabijeg kvaliteta rasada.

Januar je jedan od najvažnijih meseci za proizvođače koji planiraju ranu proizvodnju paradajza i paprike u plastenicima.

U grejanim objektima setva ovih kultura može početi već tokom decembra, dok se u plastenicima bez dodatnog zagrevanja termini pomeraju kasnije.

Šta se seje u januaru?

Za uspešnu proizvodnju rasada posebno je važno koristiti kvalitetan supstrat, čiste kontejnere i deklarisano seme.

Paradajzu i paprici potrebno je obezbediti odgovarajuću temperaturu za klijanje, a nakon nicanja uslove koji sprečavaju preterano izduživanje biljaka.

Rasad ne treba preterano zalivati. Supstrat treba da bude umereno vlažan, jer višak vode i visoka vlažnost vazduha pogoduju pojavi bolesti.

Februar je mesec kada se intenziviraju radovi u povrtarskoj proizvodnji. U plastenicima se nastavlja proizvodnja rasada, dok se u toplijim krajevima i na parcelama sa odgovarajućom zaštitom mogu započeti prve setve i rasađivanje.

Šta se seje u februaru?

U drugoj polovini februara, u zavisnosti od vremenskih prilika, mogu početi i prve sadnje krompira za mladi krompir u toplijim područjima ili pod odgovarajućom zaštitom.

Posebnu pažnju treba posvetiti provetravanju plastenika. I tokom hladnih dana, kada je sunčano, temperatura unutar objekta može značajno porasti. Previsoka temperatura i kondenzacija stvaraju povoljne uslove za razvoj bolesti.

Za lakše planiranje proizvodnje donosimo pregled najvažnijih kultura koje se mogu sejati tokom zimskih meseci.

MesecKulture za setvuNamena
DecembarSalata, spanać, rukola, rotkvica, peršun, blitvaZimska i rano prolećna berba
DecembarParadajz, paprikaRasad u grejanim uslovima
JanuarParadajz, paprika, patlidžanRasad za ranu proizvodnju
JanuarSalata, spanać, rukolaRano prolećna proizvodnja
FebruarParadajz, paprika, krastavac, tikviceRasad za plastenike
FebruarSpanać, rotkvica, šargarepa, grašakRano prolećna proizvodnja

Neogrejani plastenici. Šta može da uspeva tokom zime?

Proizvodnja u neogrejanom plasteniku ima određena ograničenja, ali to ne znači da tokom zime nema mogućnosti za proizvodnju svežeg povrća.

Salata, spanać, rukola i blitva spadaju među kulture koje se mogu gajiti u hladnijem delu godine. Njihov razvoj je sporiji kada su temperature niske, ali uz odgovarajuću sortu i pravilnu negu moguće je ostvariti dobru proizvodnju.

Kod ovakvog načina gajenja posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti biljaka tokom hladnih noći. Dodatni niski tuneli, agrotekstil i pravilno zatvaranje objekta mogu pomoći u ublažavanju temperaturnih oscilacija.

Važno je i redovno provetravanje tokom sunčanih dana kako bi se smanjila kondenzacija i opasnost od pojave gljivičnih oboljenja.

Kako pravilno organizovati ranu proizvodnju?

Uspešna rana proizvodnja počinje mnogo pre nego što se seme nađe u zemlji.

Prvi korak je izbor odgovarajuće sorte ili hibrida. Nisu sve sorte namenjene za zimsku i rano prolećnu proizvodnju. Zato je važno koristiti seme koje je deklarisano za planirani termin gajenja.

Drugi korak je priprema zemljišta. Uklanjanje biljnih ostataka prethodne kulture, obrada zemljišta i pravilno unošenje hraniva stvaraju osnovu za zdrav razvoj biljaka.

Treći korak je planiranje sukcesivne setve. Umesto da se sva površina zaseje istovremeno, proizvodnju je bolje rasporediti u nekoliko termina. Tako se produžava period berbe i izbegava da celokupna količina povrća dospe za tržište u isto vreme.

Četvrti korak je praćenje temperature i vlažnosti. Zimi su posebno opasne velike razlike između dnevnih i noćnih temperatura, kao i preterano zalivanje.

Kada počinje berba povrća iz zimske setve?

Vreme berbe zavisi od vrste povrća, sorte i uslova proizvodnje.

Spanać može formirati lisnu rozetu za približno četiri do šest nedelja kod ranih sorti u povoljnim uslovima. Salata se, u zavisnosti od termina setve i načina proizvodnje, bere tokom zime ili ranog proleća.

Rotkvica u zaštićenom prostoru može stići za berbu relativno brzo, dok paradajz i paprika zahtevaju znatno duži period od setve do prve berbe.

Kod ovih toploljubivih kultura kvalitet rasada i uslovi tokom čitave proizvodnje presudni su za postizanje ranog i kvalitetnog prinosa.

Za proizvođače koji planiraju izlazak na tržište posebno je važno da termine setve usklade sa planiranim terminima berbe, raspoloživim prostorom i mogućnostima plasmana.

Korisno je znati i ovo

Leave a Reply