You are currently viewing PROIZVODNJA ZDRAVOG RASADA
. Proces proizvodnje kvalitetnog rasada zahteva pažljivo planiranje, znanje o uslovima klijanja i pravilnu negu biljaka.

PROIZVODNJA ZDRAVOG RASADA

Za uzgajivače povrća, zdrav rasad predstavlja osnovu za kvalitetne prinose i otpornost biljaka tokom vegetacije. Proces proizvodnje kvalitetnog rasada zahteva pažljivo planiranje, znanje i pravilnu negu biljaka.

Sada ćemo proći kroz sve faze proizvodnje, od izbora semena do presađivanja rasada.

Kvalitet semena je ključna stavka za dobijanje zdravog rasada. Pri izboru, obratite pažnju na sledeće faktore:

  • Proverite datum proizvodnje i rok trajanja. Starije seme može imati smanjen procenat klijanja mada većina kvalitetnog semena zadržava klijavost više godina. Međutim, posavetujte se sa stručnjakom ako ne znate, jer dobro seme osim klijavosti mora da ima dobru energiju klijanja. To znači da kada seme počne da klija usled dobre klijavosti mora da sadrži dovoljno snage za dalje početno razviće klijanca a to mu omogućava energija klijanja!
  • Birajte sertifikovano seme. Takvo seme uz odgovarajuću deklaraciju, obezbeđuje visoku klijavost i manje je podložno bolestima.
  • Izaberite sorte prema klimatskim uslovima i tipu zemljišta. Sorte koje su prilagođene vašem regionu će bolje napredovati. Savet je da birate domaće seme i domaće sorte i hibride. Međutim, ako nema odgovrarajućih onda ih zamenite stranim.
  • Razmotrite otpornost na bolesti: Sorte koje su otporne na uobičajene bolesti povrća mogu uštedeti vreme i trud u borbi protiv bolesti kasnije. Tu svakako postojim zamka. Laž je da postoje otporne sorte i hibridi. To je marketinski trik. Kada se kaže otpornost to prevashodno znači da određena sorta nije otporna već tolerantna na pojedine prouzrokovače bolesti.

Naklijavanje semena može poboljšati brzinu klijanja i razvoj biljke. Ovaj korak nije obavezan, ali može biti od koristi, posebno u slučaju povrća sa sporijim klijanjem (paradajz, paprika). Evo nekoliko načina pomoću kojih to možete da postignete:

  • Potapanje semena. Seme potopite u mlaku vodu na 12–24 sata. To omekšava opnu i ubrzava klijanje.
  • Vlažna maramica ili pamučni sloj, Stavite seme između vlažnih maramica ili pamučnih slojeva, održavajući vlagu i toplinu.
  • Pratite klijanje. Proveravajte seme svakodnevno; kada se pojave mali izdanci, seme je spremno za setvu.

Setva je kritičan korak jer osigurava pravilan rast rasada. Pripremite posude i obezbedite dobar supstrat. Evo osnovnih koraka.

  • koristite sterilan, lagan supstrat bogat organskim materijama. Dobar supstrat treba da zadrži vlagu, ali da ima i dobru drenažu.
  • posude za setvu treba da budu plitke (3-5 cm dubine). Napunite ih supstratom, blago ga poravnajte i zalijte pre setve.
  • vodite računa da seme ne bude pregusto posejano jer to može dovesti do pojave bolesti kao što je poleganje.
  • posle setve, prekrijte seme tankim slojem supstrata i blago pritisnite.

Zdravi uslovi klijanja ključni su za razvoj dobrog rasada. Fokusirajte se na svetlost, temperaturu i vlagu.

  • optimalna temperatura za većinu povrća je 20–25°C za klijanje. Nakon nicanja, smanjite temperaturu na 16–20°C tokom dana i 10–15°C tokom noći.
  • nakon nicanja, biljke zahtevaju puno svetla da bi se izbeglo izduživanje. Najbolje je obezbediti prirodnu svetlost ili LED osvetljenje.
  • održavajte konstantnu vlažnost, ali pazite da ne preterate sa zalivanjem kako ne bi došlo do truljenja korena.

Kada biljke razviju 2–3 prava lista, vreme je za presađivanje u veće posude, što će omogućiti razvoj korenovog sistema.

  • pripremite posude sa većim zapreminama i novim supstratom.
  • pažljivo izvadite rasad i koristite male lopatice da ne oštetite korenov sistem.
  • rasađivanje. Rasadite do nivoa kotiledona (prvih listića) kako bi biljka bila stabilna i imala dovoljno prostora za rast.

Kaljenje rasada je proces prilagođavanja mladih biljaka spoljnim uslovima pre konačne sadnje na otvorenom.

  • iznesite rasad napolje nekoliko sati dnevno, postepeno povećavajući vreme.
  • ograničite zalivanje da bi se biljka prilagodila suvljoj sredini.
  • nakon nedelju do dve, rasad će biti spreman za presađivanje u baštu.

Na kraju procesa, važno je prepoznati zdrav rasad spreman za sadnju:

  • biljke ne bi trebalo da budu izdužene i tanke; tražite čvrste stabljike.
  • korenov sistem treba da bude dobro razvijen, ali ne i pregust.
  • listovi treba da budu sveže zelene boje, bez znakova bolesti ili oštećenja.

Pridržavanjem ovih koraka, dobijaćete zdrav i otporan rasad povrća spreman za dalji razvoj na otvorenom. Sva pažnja i trud uloženi u rane faze uzgoja rasada vraćaju se kroz obilje plodova u vašoj bašti.

Leave a Reply